Eradikacija korova na industrijskim površinama

Korov na industrijskoj površini nije estetsko pitanje. Oštećuje podlogu, smanjuje preglednost i privlači glodare i zmije. Objašnjavamo kako se rješava sistematski.

Na asfaltiranom platou, uz ogradu skladišta ili duž pruge, korov se u početku čini kao kozmetički detalj. Nekoliko vlati kroz pukotinu ne izgleda kao problem koji zahtijeva ozbiljan plan. Već nakon dvije-tri sezone, međutim, ista ta pukotina bude dvostruko šira, ivica platoa se raspada, a duž ograde raste pojas visok do pojasa.

Eradikacija korova je usluga suzbijanja neželjene vegetacije na površinama gdje ona ne smije rasti. Za razliku od košenja, koje daje privremen efekat, cilj eradikacije je da se korov ukloni u dužem periodu, uključujući i podzemne dijelove biljke. U ovom tekstu objašnjavamo zašto se to radi, gdje i kako.

Zašto je korov na industrijskim površinama ozbiljan problem

Šteta koju korov pravi na uređenim površinama je stvarna i mjerljiva, čak i kada nije odmah vidljiva.

• Razaranje podloge. Korijenje prodire u pukotine asfalta i betona, širi ih i ubrzava propadanje podloge, što višestruko poskupljuje kasniju sanaciju.
• Zaklanjanje preglednosti. Visoka vegetacija uz saobraćajnice, kapije, prelaze i manevarske površine smanjuje vidljivost i povećava rizik od nesreće.
• Skrivanje infrastrukture. Korov prekriva šahtove, hidrante, oznake, kablovske trase i ivične linije.
• Stanište za štetnike. Zakorovljene zone su idealno leglo za glodare, krpelje, komarce i zmije, pa se problem korova brzo pretvara u problem DDD.
• Požarni rizik. Suha vegetacija ljeti je zapaljiva, što je posebno opasno uz skladišta, trafostanice i pruge.
• Neuredan utisak i nalazi na auditima. Zakorovljen krug objekta je jedna od prvih stvari koju primijeti svaki inspektor ili auditor.

Gdje se eradikacija najčešće izvodi

• Industrijski i skladišni krugovi, platoi, parkinzi i manevarske površine.
• Željezničke pruge, stanice, ranžirni kolosijeci i pružni pojas.
• Prostor uz ograde, potporne zidove, betonske staze i rubnjake.
• Trafostanice, dalekovodni stubovi i tehničke instalacije.
• Deponije, otvorena skladišta materijala i gradilišta.
• Krug objekata za proizvodnju i promet hrane, gdje je uređen obod dio zaštite od štetnika.
• Javne površine, kolektori, kanali i putni pojasevi.

Zašto košenje nije rješenje

Košenje i mehaničko čišćenje uklanjaju nadzemni dio biljke, ali korijen i podanak ostaju netaknuti. Višegodišnje korovske vrste imaju rezerve u korijenu i brzo se regenerišu, a neke se nakon mehaničkog oštećenja šire još agresivnije, jer se iz svakog ostatka korijena razvija nova biljka.

Rezultat je da vlasnik površine plaća košenje nekoliko puta godišnje, a stanje se iz godine u godinu pogoršava. Osim toga, mehaničko uklanjanje na asfaltu i betonu dodatno oštećuje podlogu i ne rješava korijenje unutar pukotina.

Kako izgleda profesionalna eradikacija korova

Tretman se planira prema tipu površine, sastavu vegetacije i okruženju, jer nije isto tretirati zatvoreni industrijski plato i pojas uz vodotok ili uz stambene objekte.

1. Obilazak terena i snimanje stanja: površina, tip podloge, sastav i visina vegetacije, blizina vodotoka, kultura, stambenih objekata i osjetljivih zona.
2. Izbor pristupa: totalno suzbijanje na tehničkim površinama gdje vegetacija uopšte nije poželjna, ili selektivno tamo gdje treba sačuvati travnjak i ukrasno zelenilo.
3. Određivanje termina prema fazi razvoja biljaka i vremenskoj prognozi, jer kiša ubrzo nakon tretmana i jak vjetar bitno umanjuju učinak.
4. Priprema površine i obavještavanje korisnika, uz označavanje zone i ograničenje pristupa tokom i nakon rada.
5. Aplikacija registrovanih herbicidnih sredstava prskanjem, uz opremu koja omogućava ravnomjeran nanos i kontrolu zanošenja.
6. Poštovanje karence i mjera sigurnosti prema uputstvu proizvođača sredstva.
7. Kontrolni obilazak nakon djelovanja i, po potrebi, dopunski tretman na mjestima gdje je vegetacija preživjela.
8. Uklanjanje suhe biomase i izdavanje certifikata o izvršenom tretmanu.

Kod većih površina radi se u više prolaza kroz sezonu, jer se korovske vrste ne javljaju sve u isto vrijeme. Prvi prolaz u proljeće hvata rane vrste, a naredni one koje niču kasnije.

Šta možete uraditi sami kao vlasnik ili upravitelj

• Zaptijte pukotine u asfaltu i betonu, jer je svaka pukotina potencijalno mjesto klijanja.
• Riješite zadržavanje vode i loše oticanje, jer vlažne zone su prve koje se zakorove.
• Ne dozvolite da korov ode u sjeme, jer jedna sezona propuštenog održavanja stvara problem za nekoliko narednih.
• Ne odlažite iskopanu zemlju, građevinski otpad i biomasu na rubove kruga, jer su to najčešći izvori novih korovskih vrsta.
• Uvedite redovan obilazak oboda objekta i evidentirajte zone koje se stalno vraćaju.
• Planirajte tretman unaprijed, u proljeće, umjesto da reagujete kada je vegetacija već prerasla.

Kada pozvati stručnu ekipu

Rad sa herbicidnim sredstvima na velikim i osjetljivim površinama zahtijeva poznavanje sredstava, doza, uslova primjene i ograničenja u odnosu na okolinu. Pogrešna primjena može oštetiti susjedne kulture i zelenilo, ostaviti sredstvo tamo gdje mu nije mjesto ili jednostavno ne dati rezultat. Zato se ovaj posao povjerava stručno osposobljenim izvođačima koji rade registrovanim sredstvima i vode dokumentaciju o tretmanu.

Uredite svoj krug uz EKO-MEDIC

EKO-MEDIC d.o.o. sa preko 20 godina iskustva i više od 2000 klijenata izvodi eradikaciju korova na industrijskim, infrastrukturnim i javnim površinama na području cijele Bosne i Hercegovine. Uz eradikaciju nudimo i dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, fumigaciju, deviperaciju i dezodoraciju, pa se zakorovljen obod objekta i problem sa glodarima ili zmijama mogu riješiti jednim planom. Nakon svakog tretmana izdajemo zvaničan certifikat.

Za obilazak terena i ponudu prilagođenu vašoj površini nazovite 033 711 995 ili 062 375 721, pišite na eko-medic@hotmail.com ili nas posjetite na adresi Azize Šaćirbegović bb, Sarajevo.