Dezinfekcija Sarajevo

Čišćenje, pranje i dezinfekcija nisu ista stvar

U praksi se ova tri pojma stalno miješaju, a razlika je presudna za rezultat. Čišćenje uklanja vidljivu prljavštinu i krupne ostatke. Pranje deterdžentom skida masnoće, bjelančevine i naslage koje se ne vide golim okom. Tek dezinfekcija djeluje na mikroorganizme koji su ostali na već očišćenoj površini.

Redoslijed nije stvar navike nego hemije. Organske naslage — masnoća u kuhinji, ostaci hrane na radnoj ploči, biofilm u sifonu — fizički štite mikroorganizme i istovremeno troše aktivnu materiju preparata prije nego ona uopšte dođe do njih. Zato dezinfekcija prljave površine u najboljem slučaju daje djelimičan efekat, a u najgorem stvara lažan osjećaj sigurnosti. Prostor koji je „poprskan, a nije opran" nije dezinficiran.

Kako biramo metodu — i zašto jedna ne odgovara svemu

Izbor metode ovisi o tome šta se tretira, koliki je prostor, koliko dugo smije biti van upotrebe i kakve su površine u njemu. Na terenu najčešće kombinujemo nekoliko pristupa u istom objektu.

• Sprejanje površina — osnovna metoda za sve što se dodiruje: radne ploče, police, opremu, podove, sanitarije. Daje kontrolu nad količinom preparata i omogućava da se površina drži vlažnom koliko treba.
• ULV zamagljivanje — za veće i teško dostupne prostore, magacine, sale, hladnjače. Sitne kapljice prekrivaju i površine do kojih ruka teško dopire, ali ne zamjenjuju prethodno pranje.
• Suha para — za osjetljive i teško dostupne dijelove opreme, fuge, spojeve i mjesta gdje se ne želi višak vlage ili hemije.
• Ventilacija i klima sistemi — tretman kanala, rešetki i jedinica, jer se kroz njih kontaminacija najlakše raznosi po cijelom objektu.

Zamagljivanje samo po sebi nije „jače" od sprejanja. Ono pokriva veću površinu u kraćem vremenu, dok sprejanje daje bolji kontakt na kritičnim tačkama. Ozbiljna dezinfekcija Sarajevo objekata najčešće podrazumijeva oboje.

Vrijeme kontakta — najčešća greška u vlastitom održavanju

Svaki biocidni preparat ima propisano vrijeme tokom kojeg mora ostati vlažan na površini da bi djelovao. To vrijeme nije preporuka nego uslov. Ako se površina obriše krpom nakon nekoliko sekundi, preparat je uklonjen prije nego je odradio posao.

Upravo ovdje najčešće puca interno održavanje. Osoblje savjesno prska i odmah briše — jer tako izgleda urednije — i cijeli postupak ostaje bez efekta. Druga česta greška je razrjeđivanje „od oka", pri čemu preslaba otopina ne djeluje, a prejaka nepotrebno opterećuje površine i osoblje.

Tačke koje se gotovo uvijek preskoče

Kada pregledamo objekat, podovi i radne površine su po pravilu uredni. Problem su mjesta koja se dodiruju najčešće, a čiste najrjeđe.

• Kvake, ručke frižidera i vrata komora, rukohvati
• Slavine, dozatori sapuna, tasteri i prekidači
• Sifoni i podni slivnici, gdje se zadržava biofilm
• Hladnjače i komore — hladnoća usporava, ali ne uništava mikroorganizme
• Rešetke ventilacije i filteri klima uređaja
• Sanitarni čvorovi u cjelini, uključujući zidove oko sanitarija
• Zajednička oprema: telefoni, tastature, POS terminali, korpe i kolica

Šta se razlikuje po tipu objekta

Kuhinje i proizvodnja hrane

Najstroži režim. Naglasak je na površinama u kontaktu s hranom, opremi za obradu, hladnjačama i odvodima, uz izbor preparata i postupka koji odgovara prehrambenom okruženju i uz jasno definisan razmak do ponovnog rada.

Zdravstveni objekti

Tretman se planira po zonama i prilagođava rasporedu rada ustanove, s posebnom pažnjom na čekaonice, sanitarije i sve dodirne tačke između pacijenata.

Škole i vrtići

Radi se izvan boravka djece, uz obavezno provjetravanje i dovoljan razmak prije ponovnog ulaska. Fokus je na igraonicama, garderobama, trpezarijama i sanitarijama.

Uredi i stambeni objekti

U uredima su presudne zajedničke prostorije, čajne kuhinje i klima sistemi. U zgradama su to ulazi, stepeništa, liftovi, prostori za smeće i podrumi.

Dinamika, HACCP i dokumentacija

Naša standardna praksa je dezinfekcija svakih 60 dana za prehrambene i ugostiteljske objekte, te svakih 90 dana za ostale prostore. To je interni radni okvir EKO-MEDIC-a, a ne zakonski minimum — dinamiku prilagođavamo namjeni objekta, prometu ljudi, nalazima i zahtjevima korisnika.

Za objekte koji vode HACCP sistem, dezinfekcija je dio programa preduslova i mora biti dokumentovana. Nakon svakog tretmana izdajemo zvanični certifikat koji ostaje u vašoj dokumentaciji.

1. Obilazak objekta i procjena kritičnih tačaka
2. Plan tretmana s metodama, zonama i dinamikom
3. Izvođenje tretmana izvan radnog vremena kad god je moguće
4. Certifikat o izvršenoj dezinfekciji s datumom i obimom zahvata
5. Evidencija po objektu i podsjetnik pred naredni termin

Dezinfekcija nakon određenih događaja

Osim redovne dinamike, postoje situacije u kojima je tretman opravdan bez obzira na to kada je bio prethodni.

• Nakon deratizacije — prostori kroz koje su se kretali glodari traže dezinfekciju, jednako kao i mjesta zadržavanja i putevi kretanja.
• Nakon poplave ili prodora vode — voda iz kanalizacije i podzemna voda unose kontaminaciju u podove, zidove i podrume.
• Nakon sanacije vlage i plijesni — dezinfekcija dolazi tek kada je uzrok vlage otklonjen, inače se problem vraća.
• Prije otvaranja ili ponovnog pokretanja objekta nakon dužeg stajanja, adaptacije ili promjene vlasnika.
• Nakon dužeg zatvaranja prostora, kada su instalacije i ventilacija dugo mirovale.

Ako imate zdravstvene nedoumice vezane za vlastiti prostor, obratite se ljekaru — mi odgovaramo za tretman prostora, ne za medicinske procjene.

Dogovor termina

EKO-MEDIC d.o.o. ima više od 20 godina iskustva i preko 2000 klijenata, a radimo na području cijele Bosne i Hercegovine. Izlazimo na teren, pregledamo objekat i dajemo pisanu ponudu bez obaveze.

Nazovite +387 62 375 721 ili pišite na eko-medic@hotmail.com. Adresa: Azize Šaćirbegović bb, Sarajevo.