Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija: koja je razlika

Tri riječi koje se često miješaju, a rješavaju tri sasvim različita problema. Kratak i jasan vodič kroz DDD mjere i kada vam koja treba.

Skoro svaki poziv koji primimo počinje na sličan način: neko ima problem u objektu, ali nije siguran kako se taj problem zove. Ljudi traže dezinfekciju kada zapravo imaju miševe, ili traže deratizaciju kada im je problem neprijatan miris u podrumu. To je potpuno razumljivo, jer se skraćenica DDD koristi svugdje, a rijetko ko objasni šta stoji iza svakog slova.

DDD je zajednički naziv za tri odvojene mjere: dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Svaka ima svoju metu, svoje preparate, svoju opremu i svoj ritam ponavljanja. U ovom tekstu razdvajamo ih jednostavnim jezikom, da biste kod sljedećeg problema tačno znali šta tražite i šta možete očekivati od tretmana.

Dezinfekcija: borba protiv onoga što se ne vidi

Dezinfekcija je uništavanje mikroorganizama, dakle bakterija, virusa, gljivica i njihovih spora, na površinama, u zraku i na predmetima. Meta je nevidljiva golim okom, što je i najveći problem kod ove mjere: nemate jasan signal da vam treba, kao što imate kada vidite žohara ili miša.

Zato se dezinfekcija u praksi radi planski, a ne reaktivno. Standardno se primjenjuje u ordinacijama, laboratorijima, salonima, teretanama, vrtićima, kuhinjama, proizvodnim pogonima i svugdje gdje veći broj ljudi dolazi u kontakt sa istim površinama. Radi se i vanredno, nakon poplave, izlijevanja kanalizacije, dužeg stajanja objekta ili nakon zaraze.

Profesionalna dezinfekcija nije brisanje površina krpom. Koristi se aparat koji stvara maglu ili aerosol vrlo sitnih kapljica, tako da preparat dopre i do mjesta koja se ručno ne mogu dohvatiti, uključujući gornje ivice, spojeve i zrak u prostoriji. Nakon tretmana prostor se određeno vrijeme ne koristi, a zatim se provjetri.

Dezinsekcija: insekti i ostali člankonošci

Dezinsekcija je suzbijanje štetnih insekata: žohara, mrava, buha, stjenica, muha, komaraca, osa, srebrenih ribica, moljaca i sličnih. Ovo je mjera koju ljudi najčešće traže, jer je problem vidljiv i uznemirujuć.

Ključna stvar koju treba razumjeti je da dezinsekcija nije jedan postupak. Način rada se potpuno mijenja u zavisnosti od vrste insekta. Za žohare se najčešće koristi gel mamac postavljen u pukotine i skrivena mjesta, jer se preparat prenosi kroz populaciju. Za komarce se tretira vegetacija i mjesta gdje se zadržavaju odrasle jedinke, uz uklanjanje stajaće vode. Za buhe se tretiraju podne površine i tekstil, u dva navrata zbog razvojnog ciklusa. Za stjenice se radi detaljan tretman ležajeva i namještaja, gotovo uvijek u više ponavljanja.

Zbog toga je prvi korak kod dezinsekcije uvijek identifikacija. Pogrešno prepoznata vrsta znači pogrešan preparat i potrošen novac bez rezultata.

Deratizacija: glodari

Deratizacija je suzbijanje štetnih glodara, prvenstveno sivog i crnog pacova te kućnog miša. Za razliku od insekata, glodari se rijetko vide danju, pa se problem obično otkriva po tragovima: izmet uz zidove, nagrizeni uglovi ambalaže, masne mrlje na putanjama kretanja, grebanje u zidovima ili spuštenom plafonu noću.

Deratizacija se izvodi postavljanjem zaštićenih deratizacionih kutija sa mamcima na tačno određene pozicije, uz plan i evidenciju svake stanice. Kutije se zaključavaju kako im djeca i kućni ljubimci ne bi mogli pristupiti. Nakon toga slijedi kontrola, punjenje mamaka i uklanjanje uginulih jedinki. Bez kontrole nakon postavljanja, deratizacija je samo pola posla.

Uz to ide i ono što je često važnije od samog mamka: zatvaranje ulaza. Miš prolazi kroz otvor veličine olovke, a pacov kroz otvor veličine dva prsta. Ako ulazi ostanu otvoreni, nova jedinka dolazi na mjesto uklonjene.

Kako se mjere kombinuju u praksi

U stambenim objektima obično se radi jedna ciljana mjera, jer postoji jedan konkretan problem. U poslovnim objektima, posebno tamo gdje se rukuje hranom, mjere se planiraju zajedno i unaprijed. Propisi i HACCP standardi zahtijevaju redovno provođenje DDD mjera i urednu dokumentaciju, pa se sve tri mjere uklapaju u godišnji plan objekta.

Naš uobičajeni raspored za ugostiteljske i prehrambene objekte izgleda ovako, uz napomenu da ga prilagođavamo svakom objektu posebno nakon obilaska:

• Dezinfekcija: na svakih 60 dana
• Dezinsekcija: na svakih 90 dana
• Deratizacija: na svakih 180 dana

Ovo je naša praksa i preporuka, a ne zakonski minimum. Objekat uz rijeku, objekat u starijoj zgradi sa zajedničkim podrumom i objekat u novogradnji nemaju isti rizik, pa nemaju ni isti raspored.

Šta možete uraditi sami, a šta ne

Postoji dio posla koji je uvijek na korisniku objekta i bez kojeg nijedan tretman ne traje dugo:

1. Uklonite izvore hrane: zatvorena ambalaža, redovno pražnjenje kanti, čišćenje ispod i iza aparata.
2. Uklonite vodu: kapajuće slavine, kondenzacija, tanjirići ispod saksija, stajaća voda u dvorištu.
3. Zatvorite ulaze: mreže na prozorima, četke ispod vrata, silikoniranje pukotina oko cijevi.
4. Smanjite nered: kartonske kutije i stari tekstil su idealno sklonište, posebno u podrumima i magacinima.

Ono što ne preporučujemo je improvizacija sa preparatima kupljenim bez uputa. Pogrešna primjena najčešće ne uništi populaciju nego je rastjera po objektu, pa problem koji je bio u jednoj prostoriji postane problem cijelog sprata. Kod glodara i stjenica to je gotovo pravilo.

Kada pozvati EKO-MEDIC

Pozovite nas kada se problem ponavlja i pored čišćenja, kada vidite tragove a ne znate kome pripadaju, kada vam treba dokumentacija za inspekciju ili HACCP, ili kada jednostavno želite da posao bude odrađen kako treba iz prve. Izađemo na teren, pregledamo objekat, prepoznamo vrstu i predložimo plan koji odgovara vašem prostoru.

EKO-MEDIC d.o.o. ima više od 20 godina iskustva i preko 2000 klijenata, a radimo na području cijele Bosne i Hercegovine. Nakon svakog tretmana izdajemo zvanični certifikat o izvršenoj usluzi. Nazovite nas na +387 62 375 721, pišite na eko-medic@hotmail.com, ili nas posjetite na adresi Azize Šaćirbegović bb, Sarajevo.