Zaštita skladišta i magacina od glodara

U skladištu se šteta od glodara rijetko svede na jednu vreću. Evo kako prepoznati prve znakove i postaviti trajnu zaštitu objekta.

Skladišta i magacini su za glodare gotovo idealan prostor: mnogo hrane ili ambalaže, malo ljudi, mirni uglovi, palete uza zid i stalna temperatura. Zato se problem tamo rijetko primijeti na vrijeme, a kada se primijeti, obično je već uzeo maha.

Šteta pritom nije samo u nagriženoj robi. Glodari kontaminiraju proizvode i radne površine, oštećuju ambalažu i izolaciju, grickaju kablove, a u objektima koji rade sa hranom povlače i ozbiljne posljedice kod kontrole. U ovom tekstu prolazimo kroz znakove, mjere zaštite objekta i način na koji se planira deratizacija skladišnog prostora.

Prvi znakovi koje treba tražiti

Glodari izbjegavaju ljude, pa ih najčešće ne vidite. Vidite ono što ostavljaju za sobom. Kod redovnog obilaska skladišta obratite pažnju na sljedeće:

• Izmet uz zidove, iza paleta i u uglovima, često u većoj količini na jednom mjestu
• Nagrizeni uglovi kartona, vreća i plastične ambalaže, sa sitnim strugotinama ispod
• Masne, tamne mrlje na zidovima i cijevima, na stalnim putanjama kretanja
• Tragovi zuba na drvenim paletama, gredama i izolaciji
• Gnijezda od izgrickanog papira, folije, tekstila ili izolacije u mirnim uglovima
• Grebanje i trčanje u spuštenom plafonu ili zidu, najizraženije noću
• Specifičan, ustajao miris u zatvorenom dijelu skladišta
• Otisci šapa i tragovi repa u prašini u nekorištenim dijelovima

Jedan trag može biti slučajnost. Dva ili više tragova na istom mjestu znače da imate aktivno prisustvo i da je vrijeme za reakciju.

Zaštita objekta je važnija od mamaka

Mamci uklanjaju jedinke koje su unutra. Ako ulazi ostanu otvoreni, nove dolaze. Zato ozbiljna zaštita skladišta počinje od građevinskih detalja.

1. Zatvorite otvore u zidovima, oko cijevi, kablova i ventilacije, koristeći materijale koje glodari ne mogu pregristi.
2. Postavite četke ili gumene lajsne ispod utovarnih i ulaznih vrata i provjerite da nigdje ne ostaje razmak.
3. Zaštitite ventilacione otvore, odvode i slivnike gustim metalnim mrežicama.
4. Držite vrata i rampe zatvorenim kada se ne koriste, posebno noću.
5. Odmaknite palete od zidova i podignite robu sa poda, kako biste dobili pregledan pojas uz zid.
6. Uklonite vanjski nered uz objekat: stare palete, gomile kartona, korov i otpad koji služe kao sklonište.
7. Uredite prostor oko kontejnera i držite ih zatvorenim i odmaknutim od zida objekta.

Pojas širine oko pola metra uz unutrašnje zidove, slobodan i čist, jedna je od najkorisnijih stvari u skladištu. Tu se najlakše uočavaju tragovi i tu se postavljaju stanice.

Kako se planira deratizacija skladišta

Profesionalna deratizacija skladišnog prostora nije nasumično postavljanje mamaka. Počinje obilaskom objekta i izradom plana u kojem se određuju pozicije stanica, obično uz vanjski obod objekta, uz unutrašnje zidove, kod ulaza, utovarnih rampi i tehničkih prostorija.

Stanice su zaključane deratizacione kutije, numerisane i ucrtane u plan objekta, tako da se u svakom trenutku zna gdje je koja i šta je u njoj zabilježeno. U zonama gdje se rukuje otvorenom hranom koriste se rješenja bez mamaka sa preparatom, prilagođena zahtjevima objekta.

Nakon postavljanja slijedi ono što odlučuje o uspjehu: kontrole. Pri svakoj kontroli provjerava se potrošnja u svakoj stanici, dopunjava se ili mijenja sadržaj, uklanjaju se uginule jedinke i bilježi se stanje. Iz potrošnje po stanicama vidi se odakle glodari dolaze, pa se plan koriguje i usmjerava na stvarno žarište.

Za objekte koji rukuju hranom, propisi i HACCP standardi zahtijevaju redovne DDD mjere i urednu prateću dokumentaciju. Zato uz tretman ide i dokumentacija: plan sa pozicijama stanica, zapisi o kontrolama i zvanični certifikat o izvršenoj usluzi, koji izdajemo nakon svakog tretmana.

Koliko često se radi

Naša standardna praksa za prehrambene i ugostiteljske objekte je deratizacija na svakih 180 dana, uz dezinsekciju na 90 i dezinfekciju na 60 dana. To je naš uobičajeni raspored, a ne zakonski propisan minimum, i uvijek ga prilagođavamo konkretnom objektu.

Skladište uz vodotok, objekat u zoni sa aktivnim gradilištem, magacin sa čestim utovarom i otvorenim rampama ili objekat u kojem je već bilo žarište zahtijevaju češće kontrole. Zatvoren, dobro zaštićen magacin sa suhom robom i strogom kontrolom ulaza može imati rjeđi ritam. Odluku donosimo nakon obilaska, a ne unaprijed.

Šta osoblje može raditi svakodnevno

• Prijaviti svaki uočen trag odmah, umjesto da se čeka redovna kontrola
• Ne pomjerati i ne otvarati deratizacione stanice
• Držati robu na regalima i paletama, nikad direktno na podu uza zid
• Odmah ukloniti prosutu robu i oštećenu ambalažu
• Zatvarati vrata i rampe kada se ne koriste
• Voditi red oko kontejnera i vanjskog dijela objekta

Ove navike koštaju vrlo malo, a najviše doprinose tome da se problem uhvati na početku, dok je još jednostavan.

Postavite zaštitu sa EKO-MEDIC-om

Ako ste uočili tragove u skladištu ili želite postaviti trajnu zaštitu prije nego što se problem pojavi, obiđemo objekat, napravimo plan sa pozicijama stanica i dogovorimo ritam kontrola koji odgovara vašem poslovanju. Uz tretman dobijate i dokumentaciju koja vam treba za HACCP i inspekcijski nadzor.

EKO-MEDIC d.o.o. ima više od 20 godina iskustva, preko 2000 klijenata i pokriva cijelu Bosnu i Hercegovinu, uz usluge dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije, fumigacije, eradikacije korova, deviperacije i dezodoracije. Kontaktirajte nas na +387 62 375 721, e-mail eko-medic@hotmail.com, adresa Azize Šaćirbegović bb, Sarajevo.