Krpelji u dvorištu: prevencija i tretman

Krpelji ne dolaze slučajno — dolaze tamo gdje im uslovi odgovaraju. Kroz uređenje dvorišta i ciljani tretman njihov broj se može drastično smanjiti.

Krpelji su jedan od rijetkih štetnika koji ljude brinu čak i kada ih ne vide. Za razliku od žohara ili mrava, krpelj se ne pojavljuje u kuhinji i ne ostavlja tragove. Primijetite ga tek kada se već pričvrstio za kožu vama, djetetu ili psu nakon popodneva provedenog u vlastitom dvorištu.

Dobra vijest je da broj krpelja na okućnici nije nešto na šta nemate uticaja. Krpelji žive u vrlo specifičnim mikrouslovima i kada se ti uslovi promijene, njihova populacija znatno opadne. U nastavku objašnjavamo kako to izgleda u praksi, na dvorištima kakva se nalaze u Sarajevu, po naseljima uz šumu i na vikendicama.

Zašto se krpelji zadržavaju baš u vašem dvorištu

Krpelj ne leti, ne skače i ne kreće se daleko. Penje se na vlat trave ili nisku granu, ispruži prednji par nogu i čeka da neko prođe. Taj način lova zove se čekanje u zasjedi i zbog njega su krpelji vezani za vlažna, sjenovita mjesta sa dovoljno visoke vegetacije.

• Visoka, nepokošena trava, posebno uz ograde i rubove parcele.
• Sjenoviti pojas između travnjaka i šume ili žbunja, koji je za krpelje najbogatije stanište.
• Gomile lišća, granja, drva za ogrjev i stari kompost.
• Guste žive ograde i niski ukrasni grmovi koji zadržavaju vlagu.
• Prisustvo domaćina: miševi i voluharice, ježevi, mačke i psi, a u naseljima uz šumu i divljač.

Ključna veza koju ljudi često previde jeste ona između glodara i krpelja. Sitni glodari su glavni domaćini mladih razvojnih stadija krpelja. Dvorište sa problemom miševa gotovo po pravilu ima i problem sa krpeljima, pa se ta dva pitanja rješavaju zajedno.

Sezona i kada je rizik najveći

Krpelji su najaktivniji u toplijem dijelu godine, a u našim uslovima aktivnost počinje da raste u proljeće, s prvim toplijim danima, drži se kroz cijelo ljeto i ponovo jača u jesen. Po vrlo suhim i vrelim danima aktivnost pada jer krpelji izbjegavaju isušivanje, ali se vraćaju nakon kiše.

To znači da je najbolji trenutak za planiranje mjera rano proljeće, prije nego što populacija dostigne vrhunac, uz ponavljanje tokom sezone ako je pritisak iz okoline jak.

Šta možete uraditi sami

Uređenje dvorišta je prva i najisplativija linija odbrane. Ove mjere ne koštaju ništa osim vremena, a razlika u broju krpelja je vidljiva već u prvoj sezoni.

1. Kosite travu redovno i držite je kratkom, posebno u dijelu dvorišta gdje se djeca igraju i gdje sjedite.
2. Uklonite gomile lišća, granja i korova, naročito uz ogradu i uz zid objekta.
3. Napravite jasnu barijeru između travnjaka i šume ili visoke vegetacije, na primjer pojas šljunka ili sitne kore širine oko jedan metar.
4. Podignite drva za ogrjev na palete, složite ih uredno i držite ih na suhom i sunčanom mjestu.
5. Prorijedite guste grmove kako bi sunce dopiralo do tla, jer suho i osunčano tlo krpelji izbjegavaju.
6. Sklonite izvore hrane koji privlače glodare: otvorenu hranu za kućne ljubimce, ptičju hranu na tlu, otpalo voće i nezaštićen otpad.
7. Ogradite ili zaštitite dijelove dvorišta u koje ulaze divlje životinje.

Uz to ide i lična navika. Nakon boravka u dvorištu ili šetnje pregledajte kožu, posebno pregibe koljena, prepone, pazuhe, vrat i kožu iza ušiju, te odmah pregledajte i kućne ljubimce. Zaštitu pasa i mačaka od krpelja dogovorite sa veterinarom.

Kada pozvati profesionalce

Ima situacija u kojima uređenje dvorišta nije dovoljno, jer je pritisak iz okoline prevelik ili je površina prevelika da bi se održavala ručno.

• Dvorište se graniči sa šumom, neuređenom parcelom ili zapuštenim zemljištem.
• I nakon košenja i čišćenja i dalje redovno nalazite krpelje na sebi ili ljubimcima.
• Radi se o vrtiću, školskom dvorištu, sportskom terenu, kampu, hotelskom kompleksu ili javnoj zelenoj površini.
• Postoji istovremeni problem sa glodarima.
• U domaćinstvu ima male djece ili osoba koje često borave na travi.

Kako izgleda profesionalni tretman zelenih površina

Tretman protiv krpelja nije prskanje cijelog travnjaka nasumično. Radi se ciljano, na mjestima gdje krpelji zaista žive, uz što manje opterećenje okoline.

1. Obilazak terena i mapiranje rizičnih zona: rubovi parcele, sjenoviti pojasevi, žive ograde, prostor uz drvarnicu i kompost.
2. Preporuke za pripremu: košenje, čišćenje lišća i granja, jer tretman na neuređenoj površini daje slabiji efekat.
3. Aplikacija registrovanih preparata prskanjem ili orošavanjem u rizičnim zonama i po obodu površine, u dozama i na način predviđen uputstvom.
4. Po potrebi istovremena deratizacija, kako bi se prekinuo lanac preko glodara kao domaćina.
5. Definisanje karence, odnosno vremena nakon kojeg je površina ponovo sigurna za korištenje i za kućne ljubimce.
6. Kontrolni pregled i, ako sezona i lokacija to traže, ponovljeni tretman.
7. Izdavanje certifikata o izvršenom tretmanu.

Za objekte poput vrtića, hotela i sportskih terena tretman se planira izvan radnog vremena i u dogovoru sa upravom, a korisnici se unaprijed obavještavaju. Dinamika se ne određuje paušalno nego prema tipu površine, okruženju i rezultatima kontrole.

Zakažite tretman kod EKO-MEDIC-a

EKO-MEDIC d.o.o. već više od 20 godina izvodi dezinsekciju i deratizaciju na području cijele Bosne i Hercegovine, za privatna domaćinstva, poslovne objekte, vrtiće, hotele i javne površine. Nakon svakog tretmana izdajemo zvaničan certifikat o izvršenom DDD tretmanu.

Ako u vašem dvorištu ima krpelja i želite sezonu bez stalnog pregledavanja djece i ljubimaca, javite nam se na 033 711 995 ili 062 375 721, na eko-medic@hotmail.com, ili dođite na adresu Azize Šaćirbegović bb, Sarajevo. Izaći ćemo na teren, pogledati parcelu i predložiti plan koji odgovara vašem dvorištu.